Home Vesti Ima li opozicija šanse?

Ima li opozicija šanse?

82
0
papir-srbjaizbori
Foto: Thinkstock

Beograd — Opozicija namerna da se udruži u Savez za Srbiju i da se formira prelazna vlada, pa raspišu izbori. Analitičar Dejan Vuk Stanković smatra da je to nerealno.


Beograd — Opozicija namerna da se udruži u Savez za Srbiju i da se formira prelazna vlada, pa raspišu izbori. Analitičar Dejan Vuk Stanković smatra da je to nerealno.
S druge strane, šef države i vodeće političke partije Alekdandar Vučić ne isključuje izbore „ako ogroman broj ljudi bude insistirao na tome i ako kaže da će pobediti“. Politički analitičari su saglasni da bi izbori mogli biti raspisani samo u kontekstu rešavanja pitanja Kosova, a nikako zbog neke snage ili inicijative opozicije.

Priču opozicije o „prelaznoj vladi“, istovremeno, smatraju politički totalno neutemeljenom, jer se, kako ističe Dejan Vuk Stanković, Srbija ne nalazi ni u kakvim vanrednim političkim okolnostima, osim možda, kaže, u jednom delu medija i glavama opozicije. Naveo je da opozicija koja razmišlja o vanrednim parlamentarnim izborima ne stoji najbolje sa popularnošću u biračkom telu, što se može videti pre svega iz izbornih rezultata u prethodnih pet godina.

„Nikakve potrebe ni za kakvim koncentracionim, prelaznim ili nekim drugim vanrednim oblicima formiranja Vlade u ovom momentu nema, barem ne ozbiljne političke potrebe zasnovane na pisanim i nepisanim pravilima u demokratskom političkom poretku“, kazao je Stanković za Tanjug.

Što se tiče zahteva opozicije za izborima, on je očekivan, rekao je Stanković i dodao da opozicija uvek ima za cilj da smeni vlast, ali da bi krajnji ishod na eventualnim vanrednim izborima, s obzirom na trenutno stanje stvari na političkoj sceni, kada je reč o odnosu vlasti i opozicije, bili vrlo slični, ako ne i drastično gori po opoziciju.

„Verovatno bismo imali reprizu rezultata prethodnih izbora, bilo predsedničkih, bilo parlamentarnih poslednjih godina, jer ništa se ozbiljnije nije promenilo na političkoj sceni. Čak i taj najavljeni opozicioni savez jako sporo ide, ne osećate energiju za novi početak, postoji po koja izjava, tviter provokacija, nema novih ljudi, novih ideja, svežih rešenja, sve je to ona ista politička scena koja je proizvela rezultate u javnom mnjenju takvi kakvi jesu“, naveo je.

Ukoliko se pogleda sastav opozicione koalicije, prema rečima Stankovića, to je manje više nekadašnja jedinstvena Demokratska stranka i koalicija DSS – Dveri.
„Nema tu nikakve nove političke vrednosti, to je manje više ista garnitura političara koja je sebe pokazala i na vlasti i u opoziciji. Na vlasti su bili takvi rezultati da su smenjeni, a u opoziciji su takvi da vlast, bez obzira na sve poteškoće i propuste, komotno osvaja većinu na svim izborima, gradskim u Beogradu, parlamentarnim, predsedničkim i pokrajinskim“, kazao je Stanković.

Eventualno rspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora moglo bi, kaže, da ima veze samo sa rešavanjem kosovskog pitanja, pogotovu u trenutku kada se prelama to važno državno pitanje.

„Potrebno je neposredno narodno izjašnjavanje. Da li će se ići na neke nove izbore sa fokusom kampanje na predlog rešenja za kosovsko pitanje ili će se ići na referendum, kada se to rešenje formuliše i usvoji u Skupštini, to je otvoreno političko pitanje u ovom trenutku i stvar procene državnog vrha koju će političku logiku primeniti“, kazao je.

Kako je naveo, oba pristupa su potpuno legitimna, s obzirom da je vođen i unutrašnji dijalog o KiM, gde su se čula različita gledišta i mišljenja politički i socijalno relevantnih faktora.

„Neće tu biti velikih nedoumica, posebno što je proces pregovaranja u Briselu izmedju Beograda i Prištine gotovo u potpunosti transparentan i imate redovna obraćanja Aleksandra Vučića ili nekog drugog učesnika razgovora. Ništa se posebno ne krije o Kosovu, svako može da kaže šta misli o toj temi“, zaključio je Stanković.

Direktor CeSID-a Bojan Klačar smatra da mogućnost raspisivanja izbora postoji samim tim što je predsednik Srbije Aleksandar Vučić pominjao tu mogućnost.
„Ključni razlog za eventualne vanredne parlamentarne izbore neće biti snaga opozicije ili njena inicijativa, već činjenica da sledeća godina može da bude politički veoma turbulentna, pre svega zbog mogućeg rešenja za Kosovo i ne bi bilo iznenađenje da eventualnom referendumu za Kosovo prethode vanredni parlamentarni izbori“, kazao je Klačar.

Prema njegovim rečima, drugi razlog za moguće održavanje izbora leži u činjenici da su – ako se ti izbori održe u nekih narednih nekoliko meseci – šanse za dobar izborni rezultat SNS mnogo veće, imajući u vidu činjenicu da opozicija u ovom momentu još uvek nije konsolidovana, niti će Savez za Srbiju uspeti za kratko vreme da napravi čvrstu strukturu i čvrstu politiku.

Kako je naveo, predviđati da li će vanrednih parlamentarnih izbora zaista biti ili ne i kada će ih biti, u ovom momentu je nezahvalno, jer odgovor na to pitanje, kaže, verovatno zna samo Vučić. Govoreći o poverenju građana u vladu, Klačar je kazao da se ono meri na dva načina, te da je prvi merenje poverenja u SNS, odnosno u vladajuću koaliciju. „Ako uzmemo njihove rejtinge, oni su stabilni i nalaze se na više od 45 odsto potencijalnih glasova, a po nekim istraživanjima ti procenti su i veći“, kazao je.

Dodao je da se poverenje može meriti i kroz poverenje u vladu kao u instituciju, te da se tu govori o poverenju koje se kreće oko trećine, ali da treba voditi računa o činjenici da je poverenje u predsednika države nešto veće, zato što Vučić, iako nije izvršna vlast, predstavlja personifikaciju kompletne vladajuće koalicije.

„Što se tiče poverenja, SNS i Vučić nemaju nikakvih izazova u ovom momentu, niti kada je reč o poverenju u vladu, niti kada je reč o poverenju u SNS i sa te tačke posmatrano izbori nisu neophodni, ali bi mogli da budu eventualno dobra prilika imajući u vidu rešavanje kosovskog problema“, naveo je.

Istakao je da je Kosovo, ez obzira što se Vučić time bavi na ozbiljan način, veoma izazovna tema i za vladajuću koaliciju i opoziciju, te da ne bi bilo iznenadjenje da SNS predupredi negativne efekte potencijalnog rešavanja kosovskog problema tako što će raspisati izbore. „Tako što će nakon izbora obnoviti mandat i dati sebi još četiri godine da se tim problemom pozabavi i da u mirnoj atmosferi, sa novom vlašću, novim sastavom parlamenta udju u prereferendumsku atmosferu“, zaključio je.

Preuzeto sa: https://www.b92.net

Ostavite vaš komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here