Home Intervjui Snaga juga: Za bolji život u Vranju neophodno više finansijskih sredstava

Snaga juga: Za bolji život u Vranju neophodno više finansijskih sredstava

200
0

Vranje – U intervjuu za naš portal, Dragoljub Stevanović, zamenik gradonačelnika grada Vranja i jedan od osnivača grupe građana Snaga juga, istakao je kako se ideja o osnivanju grupe građana, koja bi okupljala mlade intelektualce sa vranjske političke scene, postepeno razvijala u protekle dve godine, da bi konačno i bila realizovana u aprilu 2015. Ono osnovno za šta se Snaga juga zalaže jeste suštinska decentralizacija vlasti u Republici Srbiji (naročito njenog finsnsijskog dela) kako bi se obezbedio veći nivo sredstava za funkcionisanje lokalne samouprave grada Vranja.

Kakve ljude okuplja grupa građana Snaga juga?

Osnivači Snage juga su, uglavnom, visokoobrazovani ljudi u tridesetim i ranim četrdesetim godinama, ostvareni i u profesionalnom i u političkom smislu, od neupitnog moralnog digniteta. U našem sastavu nalaze se profesori, ekonomisti, advokati, ali i sasvim obični ljudi. Kasnije su nam se pridružili i neki mladi intelektualci, i u manjem broju stariji sugrađani.

Šta je po vama najveći problem u Vranju i kako ga rešiti?

Najveći problem grada Vranja je premali budžet od oko 2 milijarde dinara na godišnjem nivou, koji je toliki ne zbog toga što je Vranje siromašan grad, već isključivo zbog toga što više od 90 procenata javnih prihoda koji se prikupe na teritoriji grada, odlaze u republičku kasu! Rešenje je u zakonom regulisanoj finansiskoj decentralizaciji vlasti, koja bi trebalo da otpočne prihvatanjem Evropske povelje o lokalnoj samoupravi u celosti, od strane Vlade Republike Srbije, a posebno principa supsidijarnosti koji se u njoj proklamuje.

Kako vidite ekonomsku situaciju u Vranju?

Vranje je grad u kojem je nekada više od 30 hiljada radnika radilo u velikim privrednim gigantima, poput Jumka, Simpa, Koštane, Zavarivača, Alfa plama, i drugih. Nakon propasti ovih giganata, manji broj radnika je apsorbovan od strane novih, prevashodno malih i srednjih preduzeća, tako da je u gradu primetan visok nivo nezaposlenosti. Čak oko deset hiljada ljudi se konstantno nalazi na evidenciji Nacionalne službe za zapošljavanje, od čega oko hiljadu njih sa višim i visokim obrazovanjem, što predstavlja poseban problem.

Da li je otvaranje Geox-a korak ka boljem životu na ovom području?

Sigurno da jeste, jer bez obzira na sve opravdane i neopravdane kritike, uhlebljenje u ovo j fabrici naći će oko 1200 radika, što predstavlja egzistencijalni pomak za preko hiljadu porodica u gradu. Eksterni efekat ovog zapošljavanja će takođenbiti evidentan u malom gradu, jer će svakog meseca, putem zarada radnika, preko 32 miliona dinara biti upumpano u promet, i to preko trgovina, lokalnih javnih preduzeća, firmi saradnika GEOX-a, i sl.

Mislite li da je moguće da fabrike poput Jumka i Simpa rade dobro kao nekad?

Da bi se veliki vranjski giganti vratili na puteve stare slave, potrebno je uraditi nekoliko stvari. Najpre je neophodno očistiti ih od nagomilanih dugovanja (konverzija duga, razmena “nepotrebne” imovine na ime dugova, finansijsko restrukturiranje), a onda je potrebno povratiti stara, mahom izvozna tržišta. U cilju pokretanja proizvodnje, neophodna su dodatna finansijska ulaganja (u energetsku efikasnost, u nove mašine, nove modele), koja mogu doći i od stranih partnera, ali mogu poticati i iz državnih fondova (iz Fonda za razvoj ili neke buduće Razvojne banke), uz niske kamate, strogu kontrolu i potpunu profesionalizaciju i departizaciju menadžmenta.

Da li mislite da je položaj mladih u Vranju dobar?

Položaj mladih u Vranju se ne razlikuje preterano od položaja njihovih vršnjaka u ostalim, provincijskim delovima Srbij. Evidentan je nedostatak određenih sportskih sadržaja poput atraktivnijih takmičenja u kolektivnim sportovima, zatvorenog bazena, i sličnih stvari, kao i sadržaja za zabavu mladih – veći broj koncerata, moderan bioskop. Sve ovo je rešiv problem. Ono što je najveći problem mladih jeste svakako zapošljavanje, i to prevashodno visokoobrazovane omladine.

Mislite li da u Vranju može da se stekne kvalitetno visokoškolsko obrazovanje?

Nažalost, u Vranju se nalaze jedino Učiteljski fakultet Univerziteta u Nišu i Visoka škola strukovnih studija. Ovde ne bih ubrajao i isturena odeljenja i ispostave raznih, većinom privatnih fakulteta. O kvalitetu obrazovanja koje ove institucije nude ne mogu suditi, ali ono što je svakako evidentno, jeste raskorak u broju kadrova koje ove institucije “izbacuju” i potreba lokalnog, pa i šireg tržišta rada.

Šta treba učiniti da građani Vranja žive bolje?

Za bolji život neophodno je više finansijskih sredstava u samom budžetu grada, kako bi se mogli finansirati svi oni programi i projekti koji direktno utiču na kvalitet života naših sugrađana: izgradnja i održavanje komunalne i ekonomske infrastrukture, podsticaj poljoprivredne proizvodnje i malim preduzećima, finansiranje stručne prakse za visokoobrazovane, socijalna zaštita najugroženijih, kulturni, sportski i zabavni sadržaji, i ostale nadležnosti lokalne samouprave. Kada lokalna samouprava izmiri sve one redovne troškove – zarade i pripadajuće dažbine, troškovi električne energije, vode, povraćaj kredita, i slično, za sve gore pobrojane nadležnosti ostaje joj približno jedna milijarda dinara godišnje, što je tragično malo za grad koji broji preko 80 hiljada stanovnika.

Da li Vranje ima dovoljan broj poslanika u parlamentu i da li se oni na pravi način zalažu za interese građana Vranja?

Vranje je u svakom sazivu Narodne skupštine Republike Srbije imalo jednog ili dvoje poslanika, što je približno srazmerno broju stanovnika grada, u odnosu na broj stanovnika Republike Srbije. Problem je u dubokoj centralizovanosti i hijerarhijskom uređenju svih aktuelnih političkih partija na srpskoj političkoj sceni, što dovodi do toga da poslanici iz provincije imaju podređeni položaj u odnosu na svoje “šefove” iz Beograda, te nisu u stanju da podignu glas i da se bore za neke interese lokalnih samouprava iz kojih dolaze.

Zašto ste odlučili da uđete u koaliciju sa Dverima i DSS-om?

Interesantna je činjenica da se naš lokalni program u 10 tačaka, koji smo osmislili za Vranje, u oko 80 procenata poklopio sa lokalnim programom sa kojim je izašla koalicija Dveri-DSS. Pored toga, razumevanje je postignuto i na jednom, rekao bih, ličnom nivou, jer i rukovodstvo pomenute koalicije, posebno rukovodstvo Dveri, čine mladi ljudi, većinom intelektualci, izuzetno cenjeni u našoj maloj sredini, gde se svi ljudi međusobno poznaju. To su dva faktora koja su bila odlučujuća u formiranju ove koalicije.

Da li mislite da je politička apstinencija razlog lošeg života u Srbiji, pa i u Vranju?

Politička apstinencija skoro polovine građana Srbije sa pravom glasa dovodi do suženosti biračkog tela, koje je onda podložno zloupotrebama, manipulacijama, pa i samoj korupciji. Sigurno je lakše korumpirati 10% biračkog tela – preko obećanja, zapošljavanja, pa sve do otvorene kupovine glasova, nego li 50% ili 60%! Korupcija malog broja glasača dovodi do toga da stranke sa minornim uporištem u ukupnom biračkom telu mogu ostvariti značajan politički uticaj, koji onda koriste za ostvarivanje sitnih, ličnih i uskostranačkih interesa, a ne za ostvarivanje svojih predizbornih obećanja, na koja ih niko nikad ni ne podseća, a naročito ne za ostvarivanje javnog interesa.

Koji su prvi koraci koje ćete preduzeti ako budete učestvovali u formiranju gradske vlasti?

Ukoliko koalicija Dveri – DSS – Snaga juga bude u poziciji da učestvuje u sledećoj lokalnoj vlasti, poučeni dvogodišnjim iskustvom učestvovanja u lokalnoj vlasti većine vodećih članova Snage juga, najpre će se obratiti pažnja na samo dogovaranje buduće koalicije. U ovim postizbornim koalicionim dogovorima, akcenat ćemo baciti na naša predizborna obećanja i ciljeve, i na period za koji ona mogu biti ostvarena. Pregovaraćemo o principima rada, o načinu organizovanja i povezivanja lokalne samouprave sa lokalnim javnim preduzećima i ustanovama, o transparentnosti u radu, i sličnim stvarima, a ne o kadrovskim rešenjima i stranačkim delovima kolača.

Milivoje Zlatković
Srbija izbori

Ostavite vaš komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here