Home Vesti Šta piše u izveštaju EK o Srbiji

Šta piše u izveštaju EK o Srbiji

116
0
getty images
Foto: Getty images

Beograd je angažovan u dijalogu s Prištinom i uzdržano je reagovao na kosovske carinske tarife, navodi se u izveštaju Evropske komisije.


Beograd je angažovan u dijalogu s Prištinom i uzdržano je reagovao na kosovske carinske tarife, navodi se u izveštaju Evropske komisije.
Beograd treba da preduzme suštinske napore posebno u međunarodnim odnosima kako bi se stvorilo pogodno okruženje za zaključivanje pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa sa Prištinom, koji je hitan i ključan za napredovanje na evropskom putu i za Srbiju i za Kosovo, navodi se u ovogodišnjem Izveštaju o napretku Srbije u procesu pristupanja EU, koji je evropski komesar Johanes Han predstavio u Spoljnopolitičkom odboru Evropskog parlamenta.

U delu koji se odnosi na normalizaciju odnosa Srbije i Kosova, podseća se da je u okviru dijaloga održano nekoliko sastanaka na viokom nivou i navodi da je cilj te faze zaključivanje sveobuhvatnog i pravno obavezujućeg sporazuma Srbije i Kosova, koji bi bio u skladu s međunarodnim pravom i pravnom tekovinom EU (acquis) i pihvatljiv za države članice EU i region.Dodaje se, međutim, da je rad na tome prekinut u novembru 2018, nkon odluke kosovske vlade da uvede carinske tarife od 100 odsto na robu uvezenu iz Srbije i BiH, na ekonomskim i političkim osnovama.
Kada je reč o primeni ranijih sporazuma, u izveštaju se konstatuje da je ostvarena „dalja konsolidacija u primeni prvog sporazuma o principima za normalizaciju odnosa iz aprila 2013, uz punu primeniu sporazuma o pravosuđu“, dok je primena sporazuma od 25. avgusta 2015, kako se dodaje, i dalje spora.

Nije ostvaren napredak u vezi sa Asocijacijom/Zajednicom opština sa srpskom većinom i Kosovo treba dodatno konstruktivno da se angažuje na njenom uspstavljanju, navodi se u izveštaju.

Dodaje se da bez daljeg odlaganja mora biti primenjen energetski sporazum Srbije i Kosova, kako bi se izbeglo taj dugotrajni spor ostavi posledice na energetsku stabilnost i bezbednost u Srbiji, na Kosovu i zemljama širom Evrope.

U izveštaju se takođe navodi da tehnički sporazumi (2011-12) ili nisu ili su samo delimično primenjeni.

Dodaje se i da obe strane moraju da ostanu privržene daljoj primeni spirazuma o predstavljanju i učešću Kosova u regionalnim forumima, dok pitanja katastra i priznavanja univerzitetskih diploma tek treba da budu rešena kao i elementi sporazuma o slobodi kretanja vezani za registarske tablice.

Srbija treba da se pozabavi pitanjem srpskih carinskih administrativneh struktura s kosovskom denominacijom koje su premeštene u Srbiju i da prekine izdavanje dokumentacije ili stavljanje markica s denominacijom koja je u suprotnosti s odgovarajućim sporazumom, navodi se.

Vezano za upravljanje međunarodnim granicama (IBM) u izveštaju EK se navodi da su privremeni zajednički prelazi s Kosovom i dalje operativni, dok je ograničen napredak ostvaren u uspostavljanju šest stalnih IBM zajedničkih prelaza između Srbije i Kosova.

Zahtevi za uzajamnu pravnu pomoć u načelu se obrađuju, ali u nekim slučajevima Srbija još ne sarađuje u istragama na visokom niovu. Uzajamna pravna suradnja je izuzetno ograničena u slučajevima ratnih zločina, navodi se u delu Izveštaja o napretku Srbije koji se odnosi na Kosovo.
U sažetku Izveštaja o napretku Srbije, u koji je agencija Beta imala uvid, podvlači se da je „nužno da Srbija znatno ubrza ritam reformi u oblasti vladavine zakona“.

To je, kako se navodi, „posebno važno kad je reč o nezavisnoti pravosuđa, borbi protiv korupcije, slobodi medija, kao i rešavanju slučajeva ratnih zločina i organizovanog kriminala u samoj zemlji, ako Srbija želi da održi sveukupnu ravnotežu u svojim pregovorima o članstvu s EU“.

U izveštaju se kaže da su „ekonomske reforme dale neke rezultate, posebno u markoekonomskoj stabilizaciji“, da su „cene zauzdane i prilike na tržištu radne snage poboljšane“.

„Međutim, ključne strukturne reforme javne uprave, poreskih vlasti i državnih preduzeća sporo su napredovale, a privatni sektor trpi loše posledice manjkave vladavine zakona i loše primene pravila o poštenoj konkurenciji“.

Srbija nastavlja da radi na usklađivanju svog zakonodavstva sa pravnim tekovinama EU a za tempo reformi od ključnog značaja će biti adekvatni finansijski i ljudski resursi, navodi se u Izveštaju o napretku Srbije prema članstvu u EU koji je danas objavila Evropska komisija.

U opštem prikazu sposobnosti Srbije da preuzme obaveze članstva u EU ocenjuje se da je Srbija dobro pripremljena u nekim oblastima, poput prava preduzeća, intelektualne svojine, transportne politike, nauke i istraživanja, obrazovanja i kulture, kao i carina.

Ocenjeno je da je Srbija unapredila vezu između investicionog planiranja i izvršenja budžeta ali da tek treba da razvije jedinstveni mehanizam za određivanje prioriteta za sve investicije, bez obzira na izvor finansiranja, a u skladu sa vladinim programom reforme upravljanja javnim finansijama.

U oblastima poput javnih nabavki, statistike, spoljnih odnosa, socijalne politike i zapošljavanja, monetarne politike i finansijskih usluga Srbija je umereno pripremljena.

Navodi se i da Srbija nastavlja dobar napredak u oblasti poljopivrede i usklađivanja sa pravnim tekovinama EU u transportu ali da je u energetici zabeležen samo ograničen napredak.

Oblastima životne sredine i klimatskih promena tek treba da se posveti dužna pažnja, ocenila je Evropska komisija.

Kao prioritetno Srbija mora da se pozabavi neusklađenostima sa SSP, posebno oko kontrole državne pomoći, fiskalne diskriminacije uvezenih alkoholnih pića i ograničavanja konkurencije u kartičarskom platnom prometu.

Takođe Srbija mora da se postepeno uskladi sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU u periodu pre pristupanja.

Srbija nije ostvarila napredak u slobodi izražavanja, iako je u izvesnoj meri u toj oblasti pripemljena za EU, i taj nedostatak napretka sada izaziva ozbiljne bojazni, navodi se u objavljenom godišnjem Izveštaju Evropske komisije o napretku Srbije na putu u EU za 2019. godinu.

Kako se navodi, Srbija treba da stvori okruženje za neometanu slobodu izražavanja, obezbedi poštovanje medijskih zakona, usvoji novu medijsku strategiju i obezbedi odgovarajuće finansiranje javnih servisa i transparentnost vlasništva u medijima.

U izveštaju piše da je radna grupa sastavljena od predstavnika medijskih asocijacija i državnih funkcionera dostavila vladi Srbije nacrt medijske strategije u decembru 2018. i da je proces konsultacija do sada bio transparentan i inkluzivan.

Kada je reč o preporukama Evropske komisije iz prethodnog izveštaja, ukupno okruženje još ne pogoduje ostvarivanju slobode izražavanja.

I dalje su predmet zabrinutosti slučajevi pretnji, zastrašivanja i nasilja nad novinarima, navodi se i dodaje da je nekoliko slučajeva rešeno, da su podnete neke krivične prijave, ali da su istrage i konačne presude i dalje retke.

Doneta je prva presuda za ubistvo novinara, prvostepena, u aprilu 2019.

„Srpske vlasti moraju brzo da reaguju i javno osude govor mržnje i pretnje novinarima. Zakonodavstvo u medijskom sektoru tek treba da se implementira u punoj meri“, ocenila je EK.

Istovremeno pravni okvir treba da obezbedi strože kriterijume u pogledu transparentnosti vlasništva i finansiranja medija, ukazuje se u izveštaju.

Navodi se i šta Srbija treba da uradi kako bi prevazišla uočene nedostatke.

Tako Srbija treba da stvori okruženje u kome sloboda izražavanja može da se ostvaruje bez ometanja i obezbedi da na pretnje, fizičke napade, podsticanje nasilja i napade na privatnost novinara i blogera brzo reaguju organi za sprovođenje zakona i pravosuđe.

Takvi slučajevi takođe treba da budu javno osuđeni od strane vladinih zvaničnika.

Srbija treba i da obezbedi punu implementaciju medijskih zakona, da ojača nezavisnost REM i unapredi njegove kapacitete da proaktivno radi.

Isto tako, Srbija treba da usvoji i implementira novu medijsku strategiju na transparentan i inkluzivan način i da obezbedi održivo finansiranje javnih servisa, transparentno i pravično kofinansiranje medijskih sadržaja od javnog interesa i unapredi transparentost medijskog vlasništva i oglašavanja.

Evropska komisija je objavila godišnji paket izveštaja o proširenju, koji utvrđuje napredak koji su učinile zemlje u procesu evropskih integracija. Radi se o najvažnijem dokumentu za zemlje Zapadnog Balkana i Tursku, u kojem se utvrđuje činjenično stanje u svakoj zemlji i ocenjuje napredak, ali i nedostaci u ispunjavanju kriterijuma u integracijskom procesu.

Srbija je 53 odsto usklađena sa spoljnom politikom EU i u periodu obuhvaćenom novim Izveštajem o napretku na putu ka EU od marta 2018. do februara 2019. Beograd se uskladio sa 46 od 87 evropskih deklaracija u toj oblasti.

Na planu spoljne, bezbednosne i odbrambene politike obuhvaćene poglavljem 31 u pregovorima sa EU Srbija je umereno pripremljena za članstvo, ocenjuje se u Izveštaju Evropske komsije.

Ukazuje se da se Srbija i dalje ne usklađuje sa restriktivnim merama koje se odnose na Rusiju i Venecuelu, kao i da i dalje podržava teritorijalni integitet i suverenitet Ukrajine.

„Srbija nema bilateralne sporazume o imunitetu kojima se odobrava izuzeće od nadležnosti Međunarodnog krvičnog suda i poštuje zajedničke stavove EU o integritetu Rimskog statuta uz vodeće principe EU o bilateralnim sporazumima o imunitetu“, navodi se u delu izveštaja o poglavlju 31.

Navodi se i da Srbija nastavlja da razvija intenzivne odnose i strateška partnerstva sa brojnim zemljama.

Istovremeno se ukazuje na česte kontakte na visokom nivou sa Rusijom i redovne bilateralne posete, kao i vojno tehničku saradnju, uključujući zajedničke vojne vežbe, odnose sa Organizacijom Ugovora o kolektivnoj bezbednosti i sporazume o trgovini oružjem. ;

Srbja održava dobre odnose sa SAD, učestvovala je u dvadesetak zajedničkih vojnih vežbi sa SAD i NATO u 2018. i takođe nastavlja da jača političke i ekonomske veze sa Kinom, navodi se u izveštaju.

Ocenjeno je da je Srbija postigla određeni napredak u usklađivanju sa EU u spoljnoj politici pošto je vlada dostavila nacrte novih bezbednosnih i odbrambenih strategija na konsultacije i nastavlja pripreme sa ciljem da se omogući učešće civila u međunarodnim misijama i operacijama.

Kako se ističe, članice moraju da budu u stanju da vode politički dijalog u okviru spoljne, bezbednosne i odbrambene politike, da se usklade sa EU u toj oblasti, učestvuju u njenim akcijama i primenjuju dogovorene sankcije i restriktivne mere.

U narednoj godini, navela je EK, Srbija treba posebno da se usmeri na unapređenje usklađenosti sa deklaracijama EU i odlukama Saveta u spoljnoj i bezbednosnoj politici, da dovrši reviziju nacionalnih strategija kako bi u punoj meri odražavale orijentaciju ka EU i da nastavi da primenjuje svoj zakon uvođenjem međunarodnih sankcija, uključujući restriktivne mere EU, i prati njihovu implementaciju.

Preuzeto sa: https://www.b92.net

Ostavite vaš komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here