Home Izbori Kakva vlada je potrebna Srbiji

Kakva vlada je potrebna Srbiji

129
0
Izbori 2016 - Srbija izbori
Foto: B92/ Tanjug

Kada će Srbija dobiti novu vladu nije poznato, njen personalni sastav teško je i prognozirati, ali ono što je van svih špekulacija je ključni zadatak budućeg kabineta u Nemanjinoj 11 – da će morati da sprovede najteži deo reformi, koji je do sada odlagan.

BEOGRAD – Kada će Srbija dobiti novu vladu nije poznato, njen personalni sastav teško je i prognozirati, ali ono što je van svih špekulacija je ključni zadatak budućeg kabineta u Nemanjinoj 11 – da će morati da sprovede najteži deo reformi, koji je do sada odlagan.

Šta je tačno na agendi buduće vlade i kakva ona mora biti da bi tu agendu „apsolvirala“ nije preteško pitanje za većinu Tanjugovih sagovornika.

Pavle Petrović iz Fiskalnog saveta kratko poručuje: nova vlada ne sme da se opusti, već da ubrza reforme, pre svega racionalizaciju javnog sektra, reformu javnih preduzeća i privatizaciju.

On upozorava i da nova vlada ne bi trebalo da povećava plate i penzije.

Nova vlada mora imati kapacitet za tri ključna zadatka – da nastavi započete reforme, da ih nadograđuje i da pokrene reforme u onim oblastima gde još nisu pokrenute, pre svega u zdravstvu, obrazovanju i poljoprivredi, smatra predsednica Upravnog odbora NALED-a Ana Brnabić.

U NALED-u, organizaciji koja je bila konstruktivan kritičar prethodne vlade, ali i njen svojevrstan konsultant, veruju da su neke prave reforme započete tokom njenog mandata, a da nova vlada, na prvom mestu, mora da nastavi te reforme i osugura njihovu punu implementaciju.

Vlada, takođe, mora da ima kapacitet da pokrene reforme u oblastima, gde ih nije bilo – pre svega u zdravstvu, obrazovanju i poljoprivredi, a očekuju je veliki izazovi, poput dodatnog unapređenja poslovnog ambijenta, reforme sistema finansiranja zdravstvene zaštite, suzbijanja sive ekonomije, reforme javnih preduzeća i privatizacije.

U nemačkoj organizaciji GIZ smatraju da je za Srbiju bolje da ministri u novoj vladi budu političari, kojima su građani glasovima i dali legitimitet, a da stručnjaci budu na pozicijama savetnika ministara.

Međunarodno iskustvo pokazuje da ekspertske vlade nisu dugo trajale, a uspostavljale su se u kriznim situacijama, podvlači vođa projekta u GIZ-u Aleksander Grunauer.

Prema njegovim rečima, glavne teme za novu vladu će, pored EU integracija biti one ekonomske – reforma javnih preduzeća koja kaska, razvijanje privatnog sektora, poboljšanje poslovne klime i otvaranje novih radnih mesta.

Da je za predstojeće teške reformske korake Srbiji neophodna politička, a nikako ekspertska vlada, smatra savetnik predsednika Privredne komore Srbije Bojan Đurić, koji za Tanjug kaže da bi prvi koraci nove vlade svakako trebalo da budu zaštita već postignutih rezultata i nastavak reformskih procesa koji su do sada bili relativno uspešni.

„Pre svega mislim na fiskalnu konsolidaciju, mere štednje i snižavanje troškova države. A sa druge strane, koraci moraju da budu vrlo jasni i konkretni u onome što do sada nije urađeno – zavođenje reda u javnom sektoru, pojeftinjenje države, rešavanje problema u javnim preduzećima i dalje ekonomske reforme u tom smislu“, objasnio je on.

Smatra i da je za teške reformske korake uvek važno imati politički legitimitet kod onih koji ih konkretno sprovode, odnosno kod ministara.

Sa druge strane, dekan FEFA Ana Trbović smatra da je za novu vladu, da bi bila efikasna i sprovela planirane reforme, ključno je da ima dobar tim i ministre koji su stručni u svojoj oblasti, ali i više stručnjaka u samoj državnoj upravi.

Ona ističe da je Srbiji potrebna racionalizacija, ali i profesionalizacija, budući da u Srbiji i ako negde postoji preveliki broj zaposlenih – nema dovoljno stručnjaka u državnoj upravi.

U Savezu samostalnih sindikata kažu da bi najbolje bilo kada bi nova vlada mogla da bude kombinovana sa političarima i ekspertima, naročito kada su u pitanju finansije i privreda.

„Važno je da odgovornost nose oni koji su dobili na izborima, a s druge strane, i da ima adekvatnu stručnost i sposobnost pojedinih ljudi“, rekao je predsednik S S S S Ljubisav Orbović Tanjugu i dodao da bi prioritet trebalo da bude finansijska disciplina i razvoj privrede, nove investicije, odnosno otvaranje novih radnih mesta.

Iz Unije poslodavaca Srbije poručuju da bi u novoj vladi trebalo da bude više eksperata na ministarskim funkcijama, jer mogu da daju veći doprinos.

UPS očekuje, prema rečima njihovog predsednika Nebojša Atanackovića, da nova vlada, kao i prethodna, nastavi poboljšavanje uslova za poslovanje privrednika i poboljšanje privednog ambijenta.

„Od privrede zavisi i kakva će nam biti potrošnja, koliko će novca moći da se uloži u kulturu, prosvetu i slično. Ako ne uspemo na viši nivo da podignemo naše privredne mogućnosti onda o svemu tome ne možemo ni da razmišljamo“, rekao je Atanacković.

Analitičari Rajfajzen banke očekuju da će nova Vlada Srbije biti formirana u Ustavom predviđenom roku od 30 dana i ističu da je važno da se teške mere sprovedu odmah.

Ostalo je još toga što treba da se uradi kako bi se zaustavo trend rasta javnog duga, koji je u martu ove godine iznosio 70 odsto BDP-a, a racionalizacija javne uprave i zatvaranje ili privatizacija javnih preduzeća su prvenstvene mere za postizanje tog cilja, ocenjuju i analitičari Rajfajzena.

Izvor: www.b92.net

Ostavite vaš komentar

Please enter your comment!
Please enter your name here